Kratkoročni najmovi – promet nekretninama ili ugostiteljska usluga?

stradvocacydotorgNa nedavno održanom 2. Nacionalnom Forumu obiteljskog smještaja u Poreču, jedno od ključnih predavanja za razumijevanje razlike između prometa nekretninama i ugostiteljske djelatnosti u privatnim stanovima, kućama, sobama, okućnicama održao je dr. Pantazis Pastras, konzultant grčke konzultantske kuće „Toposophy“.

Kao što i naziv sugerira, ova ugledna konzultantska kuća specijalizirana je za izučavanje i savjetovanje upravljanja destinacijom (Topos). Toposophy upošljava 140 stručnjaka koji proučavaju aktualna turistička kretanja u Grčkoj i u svijetu. Trenutačna top tema je sharing economy i njegov utjecaj na turistički sektor. Čitajte dalje

Grčki slučaj

Na poticaj Grčke komore hotelijera, polovicom ove godine napravljeno je opsežno istraživanje masovne pojave rentijerstva, odnosno najma nekretnina preko brojnih, vrlo utjecajnih digitalnih platformi. Platforme „Wimidu“, „HomeAwey“, „HouseTrip“, „Onefinestay“, „Airbnb“, samo su neke koje funkcioniraju na principu društvenih mreža i dovode u vezu ponudu i potražnju.

stradvocacydotorg
Devedeset posto se slaže - kratkoročni najamovi donosi značajan turizam i porezni novac lokalnim zajednicama. No i dalje lokalne vlade donose nove zakone koji ograničavaju ili izravno zabranjuju svaki najam manji od 30 dana.

U istraživanju je identificirano 11.800 nekretnina koje se iznajmljuju po pricipu „short-term rentals“, odnosno kao kratkoročni najmovi nekretnina. 19% svih najmova ostvaruje se u  Ateni gdje prosječni najam iznosi 73E ura po danu.

Na Mykonosu se postiže 103 Eura prosječno za najam nekretnine dnevno. Preko Airbnb platforme 36% ponude se nalazi u cjenovnom razredu od 8-43 Eura, 15% u razredu 73 do 103 Eura, 8,5 % u razredu 100 do 153 Eura, 8,5% u razredu 153 i više Eura.

Samu u Ateni Air bnb donosi godišnje 69 milijuna Eura prihoda, od čega se čak 20,2 milijuna odnosi na „potrošnju u susjedstvu“, van smještaja. Na tim je osnovama pokrenuto 1.060 novih poslova samo u Ateni.

Procijenjuje se da u Grčkoj godišnje čak 1,5 milijardi Eura iznosi nekretninski posao kroz kratkoročne najmove nekretnina.

 

short-term-rentals-southold_1433297049318_block_0
Kako ćemo regulirati kratkoročni najam?

Motivirane navedenim saznanjima grčke vlasti su pokrenule zakonodavnu ofenzivu kojom žele uvesti reda u ovu novu pojavu kombinacije ugostiteljske usluge i prometa nekretninama. Tako je donijet novi zakon po kojemu se nekretnina nesmije iznajmljivati na rok kraći od 30 dana bez posebnog odobrenja turističke nacionalne organizacije (odobrenje za rad, hrv. „rješenje o kategorizaciji“).

Propisane su i drakonske kazne do 50.000 Eura za kršenje zakona, međutim u praksi se pokazalo kako je gotovo nemoguće primjenjivati novodonesene odredbe.

Tako i dalje veliki volumen kratkoročnog najma nekretnina ostaje u sferi sive zone.

short-term-rentals-southold_1433297049318_block_1
"Ekonomija dijeljenja (Sharing economy) je ovdje da tu i ostane. Neće nestati i prevelika je da bi mikroupravljanja bila dostatna. Upozorio bih zajednicu da ne prijeđe na pogrešnu stranu ovakve ekonomije"

Hrvatski slučaj

U Hrvatskoj imo obrnutu situaciju. Veliki korpus od čak 67.000 objekata i 500.000 postelja smještaja u domaćinstvu obuhvaćen je  zakonskim odobrenjima za rad i reguliran kao pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu a ne kao promet nekretninama (kratkoročni najam).

Dapače, broj legalnih objekata, zahvaljujući deregulacijskim mjerama Ministarstva turizma raste iz godine u godinu. Međutim dodatni pritisci lokalnih vlasti, državnih i paradržavnih institucija koje žele fabriciranim odlukama, pravilnicima i ostalim nelegalnim aktima etablirati nove namete, snažno guraju ovaj sektor prema rubu sive zone.

Povodeći se grčkim primjerom, ali i mnogim sličnim slučajevima u Europi i svijetu, vlasnici nekretnina u određenom trenutku mogu donijeti odluku o promjeni poslovnog modela te se uz pomoć digitalnih platformi priključiti daleko isplativijem prometu nekretninama.

abordotcom
Rješenje za kratkoročni najam.

Na primjeru najma stanova studentima, gdje se godišnje „okrene“ 100.000 najamnina bez odgovarajuće evidencije, vidljivo je da i Hrvatska stoji pred izazovom „grčkog sindroma“.

Tim je više neshvatljiva upornost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koje u svojim tumačenjima zakonskih odredbi izvrće činjenice, pogrešno interpretira odredbe vlastitog zakona i time nanosi ogromnu štetu građanima ali i cijeloj Vladi Republike Hrvatske koja se je zaista trudila očuvati stečevinu ugostiteljstva u domaćinstvu.

Zar je moguće da su partikularni interesi klijentelističko – birokratskih struktura jači od nacionalnih interesa Republike Hrvatske i od dobrobiti njenih građana ?

Nedo Pinezić ZOT HGK
Slike i ilustracije preuzete sa: aquaspresso.co.ca, stradvocacy.org i abor.com

Odgovori

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Releated

Iznajmljivači oslobođeni druge rate paušalnog poreza

Građani koji iznajmljuju sobe, apartmane i smještajne jedinice u turističke svrhe nisu obveznici PDV-a sve dok im isporuke u prethodnoj ili tekućoj godini ne prelaze 300.000 kuna. Iznajmljivači soba, apartmana i smještaja u kampovima i oni koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu također su oslobođenii plaćanja polovine iznosa godišnjega paušalnog iznosa turističke pristojbe za glavni […]

COVID-19: Daljnji razvoji – EU ponovno pokreće turizam

Smjernice o obnavljanju putovanja i ponovnom pokretanju europskog turizma 2020. godine Europska komisija je predstavila paket smjernica i preporuka kako bi pomogla državama članicama da postupno ukinu ograničenja putovanja, nakon višemjesečnog zatvaranja zbog pandemije COVID-19. Smjernice komisije imaju za cilj pružiti ljudima priliku za odmor i opuštanje. Čim zdravstvena situacija dopusti, ljudi bi trebali biti […]