Što je pravilnije reći: iznajmljivač ili domaćin? Privatni smještaj ili obiteljski smještaj?
Za sve nas koji držimo turističke apartmane, sobe i kuće za odmor uvriježeno je reći da smo - iznajmljivači, a u zadnje vrijeme sve se više koristi izraz - "domaćini", dok smo po zakonskoj definiciji - pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Vrijeme nosi svoje pa je izraz "iznajmljivači" postao prilično, neprecizan i u konačnici pogrešan, a postoje i razlozi zašto je to tako.
Kliknite ovdje za nastavak članka...
D9maćin je puno adekvatnija i logičnija riječ za one koji pružaju ugostiteljske usluge u svom domaćinstvu (domaćin-domaćinstvo), puno pravilnije nego što je to iznajmljivač (kao netko tko nešto iznajmljuje). Zašto je pogrešno reći da mi iznajmljujemo apartmane, objasnit ćemo kasnije u nastavku teksta. Tu tezu potvrđuje i predsjednik Zajednice obiteljskog turizma, gospodin Nedo Pinezić te kaže: Iznajmljivači su svi oni koji nešto iznajmljuju pa bi taj termin bio bliži za promet nekretninama..."
Naime, nakon velikog negodovanja u javnosti izazvane planom uvođenja energetskog certifikata kao još jedne obaveze za iznajmljivače, kamen spoticanja je čini se bio upravo na izrazu "iznajmljivač", koji je bukvalno interpretiran pa su sve vlasnike apartmana, soba i kuća za odmor koji zapravo vrše turističku djelatnost, strpali u isti koš sa onima koji nešto doista iznajmljuju, odnosno nekretnine daju u najam, zakup ili na prodaju. I upravo tu postoji bitna razlika. Iz tog razloga, ali i uz niz drugih argumenata, namjera da se nametne obveza energetskog certifikata za domaćine je srećom povućena.
Mi smo domaćini, a ne iznajmljivači
Djelatnost iznajmljivanja nekretnina se i zakonski i porezno bitno razlikuje od pružanja usluga smještaja. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu propisano je u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, a promet nekretninama (najam, podnajam, zakup...) propisan je u Zakonu o obveznim odnosima i Zakon o najmu stanova. Stoga stanove iznajmljujemo, a u apartmanima pružamo ugostiteljske usluge, usluge smještaja.
Ono što dodatno zbunjuje je to što se u Zakonu u ugostiteljskoj djelatnosti zakonodavac koristi i dalje izraz "iznajmljivač" kao kraticu za "pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu" te kako bi se razlikovali od "ugostitelja" (ugostitelji mogu isto pružati usluge smještaja ali kao pravne osobe i pravila za njih su nešto složenija) .
Plan je da se izraz "iznajmljivač" briše iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i zamijeni s "domaćin".
Stoga možemo reći: mi nismo iznajmljivači jer ništa ne iznajmljujemo, mi pružamo ugostiteljske ili smještajne usluge u svom domaćinstvu. S obzirom da goste primamo u svoja domaćinstva, mi smo dakle domaćini.
Usluge smještaja ili noćenja, a ne najma
Stoga bi bilo pogrešno reći "najam apartmana". Također bi bilo pogrešno napisati najam apartmana kao vrstu usluge u računu kojeg izdajemo gostu. A toga ima u praksi. Pretpostavljamo da inspekcija tako nešto nije dosad kažnjavala, no ako se želimo držati propisa, jasno je da je "najam apartmana" u biti pogrešan naziv za uslugu koju pružamo.
U Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti među nabrojanim vrstama usluga koje se smiju pružati, ne spominje se najam kao takav, već "usluge smještaja" te "usluge doručka", "usluge polupansiona i usluge pansiona". Može se reći usluga noćenja, iako se "noćenje" kao takvo, nekim čudom isto ne spominje u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Noćenje je zapravo općeprihvaćena jedinica za obračun te turističe usluge, pa ako u račun prema gostu napišemo "usluge noćenja" to možemo smatrati ispravnim.
Privatni smještaj ili obiteljski smještaj?
U samim počecima hrvatskog turizma domaćini su iznajmljivali dio svojih kuća, sobu ili dvije i tako s gostima djelili svoju privatnost. Još od tada se počeo koristiti pojam privatnog smještaja. S nacionalizacijom su turistički objekti kao što su hoteli i ljetovališta, prešli u državno vlasništvo, pa se reklo da gosti ako ne idu u hotel, idu u privatni smještaj.
Izraz privatni smještaj koristimo i danas iako su se vremena promijenila. Hotel može biti isto u privatnom vlasništu pa je po tome isto bukvalno govoreći privatni smještaj!? To potvrđuje da "privatni smještaj" danas više nije potpuno ispravnan naziv, stoga ga zamjenjujemo s puno smislenijim "obiteljskim smještajem". Da je "privatni smještaj" zastarjela riječ potvrdio nam je prilikom jednog susreta i dr. sc. Zdenko Cerović, redoviti profesor na fakultetu Menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.
Zajednica obiteljskog turizma pri HGK redovito koristi izraz obiteljski smještaj umjesto privatni smještaj. Zamolili smo gospodina Nedu Pinezića za kratki komentar:
"Pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu, prevedeno sa zakonske terminologije znači smještaj u obitelji = obiteljski smještaj. Smještaj u domaćinstvu = smještaj kod domaćina. To je bit ove djelatnosti koja se nekada nazivala "kućna radinost" a nazivala se i " privatni smještaj" jer drugog privatnog smještaja nije bilo u onoj državi; nije ga moglo biti."
Piše: Kruno Pekas
Slika: kvarner.hr
