Pod pojmom migracija (lat. migratio = selidba),  općenito podrazumijevamo  promjenu mjesta boravka pojedinaca i grupa ljudi. Emigracija označava odseljavanje a imigracija useljavanje stanovništva.

Zašto ljudi migriraju?

Motivi za napuštanje rodnog kraja u kojemu se ljudi inače osjećaju najbolje, kao pripadnici svog prirodnog staništa, moraju biti izrazito jaki, egzistencijalni. Najčešći uzroci pokretanja migracijskih valova su prirodne katastrofe, epidemije bolesti, klimatske nepogode, zatim društveni potresi poput političkih nestabilnosti, etničke ili vjerske nesnošljivosti, rat… Sve navedeno producira ekonomske motive za migraciju kada se želi napustiti okruženje besperspektivnosti, gladi, siromaštva u težnji za boljim uvjetima života.
Čitajte dalje...

Glavne imigracijske zemlje su u posljednjih 100 godina uglavnom ostale iste: Sjeverna Amerika i Kanada koje primaju najviše imigranata iz Južne Amerike ali i iz cijelog svijeta, Australija i Novi Zeland gdje nakon Europljana u novije doba najviše imigriraju Kinezi i Azijati uopće, Italija, Francuska, Španjolska desetljećima primaju imigrante iz Sjeverne Afrike, u Njemačku je imigrirao veliki broj Turaka, Kurda, Bliskoistočnih naroda ali i stanovništvo istočno Europskih zemalja i Zapadnog Balkana koji najčešće emigriraju i prema Skandinaviji, Austriji, Švicarskoj. U Veliku Britaniju kroz cijelo stoljeće dolaze Indijci, Pakistanci i svi ostali narodi sa „liste emigrantskih zemalja“. Emigranti su u pravilu najodvažniji, najsposobniji,  pripadnici naroda, uglavnom mlađe dobi, uglavnom radno sposobni muškarci.

Hrvatska je jedna od zemalja koja je kroz posljednjih 100 godina izgubila veliki korpus stanovništva u migrantskim valovima nakon pošasti peronospore, propasti Austro-Ugarske monarhije i pošasti Prvog svjetskog rata, nakon Drugog svjetskog rata, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u i nakon Domovinskog rata devedesetih godina prošlog stoljeća ali i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, osobito, ove 2015. godine.

Migrantska ruta kroz Hrvatsku i iseljavanje iz Hrvatske

Aktualna zbivanja vezana uz „Balkansku rutu,“ seobe bliskoistočnih naroda prema centralnoj i sjevernoj Europi, neodoljivo podsjećaju na razdoblje pedesetih godina prošlog stoljeća kada su tisuće mladih ljudi s hrvatske obale i otoka krenuli prema boljoj budućnosti barkama na vesla i jedra preko Jadrana do spasonosne talijanske obale. Brojni su na tome putu izgubili život a oni koji su se dokopali Italije, najprije su neko vrijeme boravili u sabirnim centrima na talijanskoj obali a onda su putem veza i pomoći rodbine nastavljali svoj put do konačnog odredišta Sj. Amerike, Kanade, Australije … kao deklarirani politički emigranti.

Veliki populacijski i ekonomski gubici Hrvatske uzrokovani stoljetnom emigracijom

Neki podaci govore da je samo u razdoblju od sredine 19. stoljeća do konca Drugog svjetskog rata Hrvatsku napustilo 825.000 reprodukcijski i radno najsposobnijeg stanovništva. U razdoblju od Drugog svjetskog rata do konca osamdesetih godina prošlog stoljeća Hrvatsku je napustilo daljnjih 500.000, također, pretežito radno najsposobnijih mladih ljudi. Procjene emigracijskog vala mladih prema Njemačkoj, Austriji, Skandinaviji, Italiji i ostalim zemljama Zapada u 2014. – 16. dosežu i do 100.000 osoba.

Utjecaj  intenzivnog migracijskog vala na turizam u Hrvatskoj

Europska unija danas, u smislu političke situacije, podsjeća na okolnosti koje su uzrokovale Američki građanski rat (1861. -1865.). Tada je naime nastao veliki jaz između južnih i sjevernih država koje nisu bile na istoj razini ekonomske i društvene (političke) razvijenosti.

Europska unija ne djeluje jedinstveno  u kriznim situacijama pa se problem pritiska migrantskog vala lomi preko država „na ruti“ a zemlje izvan EU-e nastoje problem prebaciti na susjedne zemlje uz usputnu dobru zaradu pružatelja ilegalnih usluga transporta i snabdijevanja migranata. Dizanjem tenzija među susjednim zemljama na ruti, paničnim podizanjem žičanih ograda na, do jučer slobodnoprohodnoj, graničnoj zemlji, stvara se dodatno ozračje nesigurnosti i nestabilnosti u regiji. Dodatan problem čine poticaji određenih ekstremnijih političkih grupacija, na radikalizaciju pristupa „obrane od migranata“, angažiranjem vojske, postavljanjem fizičkih zapreka, donošenjem uredbi o selektivnom propuštanju ljudi i slično. Kada se posije sjeme mržnje i netrpeljivosti u situaciji ekonomske krize i atmosferi opće nesigurnosti, ekstremni elementi će ga učiniti plodonosnim i eskalacija nasilja s tragičnim posljedicama u takvim okolnostima gotovo da je neizbježna.

Turistička kretanja su vrlo osjetljiva na ekstremna socijalna i politička ponašanja, osobito u kontekstu aktualnih terorističkih pothvata usmjerenih upravo prema turističkim destinacijama, događajima, turističkim putovanjima (Sharm el sheikh, Pariz, Tunis, Mali…).

Za uspješnost Hrvatskog turizma u 2016. godini ovoga trenutka najvažnije su dvije okolnosti: odnosi sa susjednim zemljama u zbrinjavanju migracijskog vala te mogući prijepori oko graničnih područja i način rješavanja istih te sigurnost Hrvatske u odnosu na moguće izvore terorističkog djelovanja iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Europska unija pred izazovom opstanka

Europska unija se suočava s do sada najvećim izazovom svog opstanka. Migracijski pritisak koji je producirao oprečne političke stavove grupa članica, dizbalans ekonomske i političke razvijenosti sjevernih i južnih, odnosno istočnih članica, nestabilnost europskog istoka na granicama s Rusijom, kontinuirana prijetnja terora koja je prouzročila ograničenje slobode kretanja ljudi i roba…

Europa u prosincu 2015.  i u 2016. može očekivati pad turističkih inodolazaka

Sve su ovo vrlo otegotne okolnosti za rast turističkog prometa prije svega iz prekooceanskih destinacija prema Europi, za putovanja prema destinacijama koje su pod prijetnjom terorističkih napada, prema mikrodestinacijama na migrantskoj ruti i prema zemljama u kojima se događaju ekstremistički ispadi uz latentno stanje mogućih sukoba.

(Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK)
http://otok-krk.org
Ilustracija: foreignaffairs.com